NACIONALNI PARKOVI U BOSNI I HERCEGOVINI

NACIONALNI PARK KOZARA

 Kozara je svojevrsna zračna banja, jedinstvena po brzini regeneracije crvenih krvnih zrnaca. Ovo je mjesto gdje možete dišući punim plućima uživati u prelijepim ambijentima kozaračkih šuma, baveći se raznim aktivnostima. Planina Kozara nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

To je niska, ostrvska planina smještena između Panonske nizine na sjeveru i Dinarida na jugu, te omeđena rijekama Savom, Unom i Vrbasom. Iako visina njenih vrhova ne prelazi 1000 m.n.v., Kozara svojom visinom, prostranstvom i ljepotom dominira ovim dijelom BiH. U narodu je poznata kao „Krajiška ljepotica“ zahvaljujući svojim gustim kompleksima listopadnih i četinarskih šuma, proplancima, bistrim potocima te bogatstvu flore i faune.

Planinarenje, biciklizam, sportsko penjanje i skijanje čine boravak na Kozari potpunim. Obilježene pješačke staze pružaju izvrsnu priliku da upoznate ovu planinu, uživate u njenim slikovitim pejzažima, a istovremeno poboljšate svoju psihofizičku kondiciju. U cilju očuvanja i zaštite kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti, centralni dio planine Kozare, površine 3.494,5 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1967. godine. Središnjim dijelom Nacionalnog parka Kozara dominira plato Mrakovice (806 m.n.v.) na kojem se, zbog njegovih urbanih sadržaja, često održavaju kulturne manifestacije i okuplja veliki broj posjetilaca Nacionalnog parka Kozara.

Na području Nacionalnog parka nalaze se izvori većih potoka i rijeka (Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke-Starenice) što NP "Kozaru" čini orohidrografskim čvorištem istoimene planine. Centralni dio Nacionalnog parka i planine Kozare zauzima područje Mrakovice, na kojem se prostire nekoliko zaravnjenih platoa visine od 700-800 metara.To je zaštićena zona (prvi stepen zaštite) u kojoj se izgrađuju, ili su već izgrađeni, turistički objekti.

Centralni dio Parka zauzima zaravnjeni plato Mrakovica (806 n/m). Ostali značajni vrhovi su: Gola planina (876n/m), Rudine (750 n/m), Jarčevica (740 n/m), Glavuša (793 n/m), Bešića-poljana (784n/m), Vrnovačka glava (719n/m), Benkovac-Jurišina kosa (705n/m), Šupljikovac (652n/m), Zečiji kamen (667n/m), Kozarački kamen (659n/ m).

Geomorfološki posmatrano teritorija parka je veoma heterogena i orografski jako izražena, što se posebno manifestovalo specifičnom vegetacijom i klimatskim promjenama. Trijarski krečnjaci i dolomiti, u južnom području planine, na nekim mjestima, grade tipične kraške oblike reljefa, uz pojavu grebena... Nacionalni park "Kozara" svojim prelijepim i, prema kriterijima IUCN - zaštićenim pejzažima, oplemenjuje doživljaj svakog posjetioca Parka.

NACIONALNI PARK SUTJESKA

Ljepota ovog područja ogleda se, prije svega, u ekstremnoj raznolikosti pejzaža; od pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, prostranih planinskih pašnjaka, do visokih, stjenovitih planinskih vrhova. Tu su i prelijepa glečerska jezera Zelengore, zbog svoje ljepote nazvana gorske oči, duboki kanjoni rijeka i mnogobrojni brzi potoci i kristalno bistri i hladni izvori.

Nacionalni park "Sutjeska" obuhvata šire područje sliva rijeke Sutjeske, uključujući strogo zaštićeni rezervat prasumu Perućicu, kao i dijelove planina Maglića, Volujaka i Zelengore. Proglašenjem ovog područja Nacionalnim parkom, 1962. g., u njegove granice ušli su najljepši dijelovi tri hercegovačke opštine, Foče-Srbinja, Gacka i Kalinovika. Ukupna površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma. Slaba nastanjenost i teška pristupačnost, bili su dugo glavni razlog što je veoma mali broj ljudi imao priliku da iskusi sva čuda kojim je priroda u izobilju darivala ovo područje. Godine 1938., prilikom izrade plana gazdovanja šumama u predjelu Maglića, komisija koja je radila taj posao, u uvali izmedju Volujaka, Maglića i Snježnice pronalazi izuzetne primjerke jele,, bukve i smrče, sa pojedinim stablima visine preko 50 m i sa pravim bogatstvom drvne mase od preko 1.000 m3 po hektaru. U tom gotovo nepristupačnom kanjonu rječice Perućice, gdje ljudska noga slabo da je ikada kročila, zapremina, visina stabala i ljepota šuma bila je bez premca u Dinaridima.

Kao rezultat ovog otkrića, Vlada Republike Bosne i Hercegovine je donijela odluku da se ovo područje izuzme iz redovnog korištenja i 1952. g., prašuma Perućica je proglašena strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje. Enlarge this image Click to see fullsize Perućica predstavlja mali ostatak iskonske prirode sa bogatim multifunkcionalnim biodiverzitetom i zaslužuje da u potpunosti bude zaštićena za sadašnje i buduće generacije.

GEOGRAFSKI POLOZAJ:Nacionalni park Sutjeska nalazi se na magistralnom putnom pravcu Beograd-Višegrad-Srbinje-Tjentište- Trebinje-Dubrovnik. Zatvaraju ga sa istoka Pivska planina (1.775 m) i rijeka Piva do Šćepan-polja, a dalje tok Drine do ušća rijeke Sutjeske, zapadno je masiv Zelengore (2.014 m), povezan sa Lelijom (2.032 m), jugoistočno Maglić (2.386 m), Volujak (2.337 m) i Bioč (2.388 m). Ovim predjelom protiče Sutjeska sa više pritoka. Najatraktivnije je uže područje parka (17.350 ha, polovina pod šumama). Prašuma Perućica (1.291 ha) jedinstvena je u Evropi.

BILJNI i ZIVOTINJSKI SVIJET:U Nacionalnom parku "Sutjeska", na relativno malom prostoru, skoncentrisano je ogromno blago biljnog i životinjskog svijeta, tako da je ovo područje bilo meta mnogobrojnim naučnicima: botaničarima, šumarskim stručnjacima, geolozima, zoolozima...

Ovdje je zastupljeno preko 2.600 vrsta vaskularnih biljaka, sa velikim procentom endemičnih i rijetkih vrsta. Bogata flora sadrži listu od preko 100 vrsta jestivih gljiva, kao i veliki broj vrsta sa Crvene liste, tj. rijetkih, ugroženih i osjetljivih. Životinjski svijet Nacionalnog parka "Sutjeska" je, takodje, izuzetno bogat. U gustim šumama i po planinskim vrletima obitavaju gotovo sve vrste tipične za balkanski planinski sistem. U Parku je tokom izrade Plana upravljanja (mart-septembar 2002.g.) zabilježeno 114 vrsta ptica, ali konačna lista bi trebala dostići broj od 135-150, ako bi se vršilo više posmatranja u različitim periodima godine.

Od uočenih 114 vrsta, 61 se gnijezdi i živi u Prku, 32 vrste posjećuju park samo u toku ljeta, ali se takodje gnijezde, 16 vrsta pripada selicama koje prolaze ovuda u jesen i proljeće ka sjevernim dijelovima gdje se gnijezde. Pet vrsta se ovdje pojavljuje samo u zimu. Spisak ptičijih vrsta u Parku uključuje i 9 vrsta djetlića. Taj broj predstavlja 90% ove familije u Evropi i pokazuje ekološku raznovrsnost mogućnosti koje su djetliću na raspolaganju u ovim šumskim područjima.

 NACIONALNI PARK UNA

Nacionalni park Una je jedan od tri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Nacionalnim parkom je proglašen 29. maja 2008. godine.Nacionalni park obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka površine je od 19.800 hektara.

Na određen način možemo govoriti da ideja o zaštiti rijeke Une , svih prirodnih, kulturno histirijskih i drugih vrijednosti seže u daleke 60 godine prošlog stoljeća kada su entuzijasti i zaljubljenici u rijeku Unu organizirali prvu međunarodnu turističku Una regatu, u cilju promocije rijeke Une i ovoga dijela BIH u zemlji i inostranstvu. Dolazi do formiranja Turističkog saveza općine Bihać i ozbiljnijih aktivnosti usmjerene na promociju i razvoj turizma u ovome kraju. 1985 g. Dolazi do formiranja Unskih smaragda Drustvo za stvaranje kulture cuvanja i zastite rijeke Une. U tom periodu zahvaljujući Unskim Smaragdima i Bošku Marjanoviću počinje se sve više ukazivati na potrebu institucionalne zaštite sliva rijeke Une i mogućnosti razvoja ekološkog turizma. Na osnovu svih ovih aktivnosti 2001 godine općina Bihać službeno je uputila inicijativu prema vladi FBIH za proglašenje gornjeg toka rijeke Une NP-om.

U periodu od inicijative do danas spreovedeno je niz aktivnosti usmjerenih na analize, istraživanja i valorizaciju gornjeg toka Une koji su rezultirali izradom Studije izvodljivosti NP Una,a na osnovu nje u Maju 2008 godine i proglašenjem Zakona o NP Una od strane Dom naroda Parlamenta FBIH.

Opće karakteristike nacionalnog park Una bile bi:

Sedrene barijere i slapovi

Dolinski dio Nacionalnog parka se nalazi na visini između 220 i 450 m n.m

Velika raznolikost flore i faune

Kulturno-historijsko naslijeđe

Povoljan saobraćajno-geografski položaj

Klima umjereno kontinentalna

Stanovništvo u NP Nacionalni park Una

Vrijednost biodiverziteta zaštićene oblasti Una je karakterisana velikim brojem endemskih i reliktnih vrsta. Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa kao što su šume, prekomjerna ispaša, zaostale mine i planirane hidroelektrane ugrožavaju ovaj jedinstveni lokalitet koji sadrži preko 170 tipova ljekovitih trava; rijetka biljka Campanile Unensis, Unski zvončić, je dobio ime po bojama Une. Posebna vrijednost ove oblasti je Štrbački buk – jedinstveni vodopad i kaskade nastali iz efekata proizašlih utjecajem bioloških, hemijskih i fizičkih činilaca.

Unska regata Una-Regata

Una regata je međunarodna tradicionalna turističko – sportsko – kulturna manifestacija. Regata je centralni događaj turističke promocije potencijala rijeke Une i prirodnog okoliša. Regata se odvija u 3 etape, a traje 4 dana. Pored raftinga, ovu manifestaciju krase i mnogi drugi kulturno-rekreacioni sadržaji, kao Skokovi sa Gradskog mosta u Bihaću i Bosanskoj Krupi te mnogi koncerti raznih izvođača.