VEGETATIVNI BILJNI ORGANI

MORFOLOŠKA I ANATOMSKA GRAĐA KORIJENA

Korijen spada u vegetativne organe. Korijen upija vodu sa mineralnim tvarima u učvršćuje biljku za tlo. Ima 4 zone:
1. Vegetacijski vršak korijena. Obavijen je korijenovom kapom.
2. Zona produženog rasta
3. Zona korijenovih dlačica
4. Apsorcijska zona
Iznad korijenovih dlačica nalazi se zona starijeg dijela korijena koja služi za provođenje vode prema stanici. Glavni korijen se razvija iz klicinog korijenka, a bočno korijenje iz glavnog korijena ili bočnog korijena višeg reda. Preobrazbe korijena su repasti ili vretenasti, korijenski gomolji i zračno korijenje. Repastim korijenom nazivamo zadebljali glavni korijen u kojem se nalazi puno pričuvnih tvari. Ovakav korijen imamokod mrkve. Zračno korijenje je korijenje koje se razvija iz stabljike u zraku. Korijenski gomolji su zadebljalo bočno korijenje. Ima ga tulipan.

STABLJIKA

Stabljika je os izdanka i provodi vodu i mineralne tvari od korijena do listova i asimilate od listova prema korijenu. Razvija se iz vegetacijskog vrška stabljike. Obično ima glavnu stabljiku i bočne ogranke. Na pojedinim dijelovima imaju članke. Stabljike mogu biti zeljaste i drvenaste. Zeljaste se nazivaju još i zeleni i mogu biti jednogodišnje i dvogodišnje i višegodišnje. Primjer jednogodišnjih je pšenica. Dvogodišnje su mrkva, peršin, itd. Višegodišnji su lukovi. Drvenaste biljke ili drveće su uvijek višegodišnje. Njima pripadaju stabča, grmovi i polugrmovi. Na poprečnom prijesjeku stabljike u središnjem dijelu vidimo osnovno tkivo ili srčiku, a okolo su trake srčike.

LIST

List služi za fotosintezu. Sastoji se od plojke, peteljke i osnove baze ili podine. Plojka je najvažniji dio lista jer se u njoj odvija fotosinteza. Može biti igličasta, srcasta, jajasta, okrugla, bubrežasta, itd. Listovi mogu biti jednostavni ili sastavljenji. Jednostavni su oni listovi kod kojih je rub plojke cjelovit, a sastavljeni imaju 1 plojku koja se sastoji od više malih liski. Na površini lista se nalazi nervatura koja može biti prugasta, mrežasta ili razgranjena. Raspored listova na stabljici može biti naizmjeničan, nasuprotan i pršljenast. Peteljka je dio lista koji nosi plojkui pričvršćen je za stabljiku. Ona ookreće plojku prema svijetlosti. Baza ili podina pričvršćuje list za stabljiku. Listovi koji kratko žive kažemo da su listopadni, a oni koji duže žive su vazdazeleni. List se može preobraziti u trnove i vitice koji mogu nastati preobrazbom palistića. List koji se nalazi odma uz cvijet zove se pricvijetni list ili brakteja.