Ljudsko tijelo za svoje normalne aktivnosti treba energiju. Nju može dobiti iz hrane, međutim prethodno tu hranu treba probaviti u nekoliko etapa.
Probava počinje u ustima, gdje se hrana drobi sitni i melje, te tu važnu ulogu imaju zubi. Zubi se dijele na sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake i prema zubnoj formuli ljudski organizam ima 32 zuba. Osim zuba u ustima važnu ulogu ima jezik, a to je mišićavi organ zadužen u sustavu probave za miješanje hrane.
U ustima se luči slina ili ptijalin, a to je enzim alfa -amilaza koji je zadužen za početnu razgradnju škroba. Škrob je složeni šećer koji se u ustima razlaže na manje jedinice (molekule glukoze) što je neophodno za mogućnost usvajanja hrane.
Kada je hrana djelomično prerađena u ustima kroz relativno malo ždrijelo, odakle hrana odlazi u cijev nazvanu jednjak. Preko njega djelomično razgrađena hrana odlazi želudac kao glavni organ za varenje hrane. Želudac je vrećasti organ, zadužen za probavu hrane čiji je sadržaj jako kiseo (pH vrijednost = 2 do 3). Razlog veoma jakog kiselog sadržaja leži upravo u činjenici da se ovdje luči klorovodična kiselina HCl koja je bitna za probavu hranjivih materija. Osim HCl-a, ovdje se luči još jedan bitan enzim, a to je pepsin. Pepsin je enzim koji je zadužen za varenje proteina i njihovu razgradnju. Kada se hrana u želucu ovako razgradi, dalje se mišićavim pokretima želuca šalje u tanko crijevo ili duodenum, odnosno dvanaesnik. Ovo crijevo ima jako tanku stijenku sa puno resica, što dodatno povećava apsorpcijsku površinu. Kada hrana uđe u dvanaesnik, tada se u proces probave uključuje jetra. Jetra je najveći organ poslije kože, sa više od 500 funkcija. Ima ulogu kao filtar u ljudskome tijelu jer pročišćava krv, a također ima ulogu i u probavi jer luči žuč. Žuč odlazi u žučnu vreću, a poslije toga se ulijeva u dvanaesnik kako bi pomogla razgranju masti. Kada se hrana u duodenumu razgradi, tada odlazi u krv, odnosno to je mjesto gdje se vrši apsorpcija hranjivih materija u krv, gdje one dalje krvlju budu nošene do stanica i tkiva. Veliku važnost u procesu probave ima i gušterača koja luči inzulin. Inzulin je hormon veoma čija je osnovna zadaća smanjenje koncentracije šećera u krvi. On djeluje na taj način da pomaže usvajanje šećera u stanicama iz krvi kako bi stanice dobile energiju. Također luči još jedan značajan hormon a to je glukagon koji povećava koncentraciju šećera u krvi. Glukagon djeluje na jetru u kojoj je smeštena velika količina rezrevnog šećera u obliku glikogena, da se iz nje oslobodi šećer. To je vrlo važno u trenutcima gladovanja. Nesvareni dio, odlazi u debelo crijevo, gdje se tamo nakuplja i preko analnog otvora izlazi van kao štetni produkt. Proces kretanja hranjivih materija kroz probavni sustav naziva se peristaltika, a proces odstranjenja nesvarenih produkata iz debelog crijeva naziva se defekacija.
Osobito je važno poznavati poremećaje u probavi jer do njih jako često dolazi. Poremećaji u probavnom sustavu su sljedeći:
- Uzrokovani nedovoljnim žvakanjem, a posebno ako je hrana začinjena i masna pa je jako teško probavljiva.
- Gastritis ili upala želučane sluznice se ogleda u natelenoj želučanoj sluznici koja stvara bolove u prednjem dijelu želuca. Nastaje iz više razloga, a najčešće zbog prežestoke ishrane.
- Želučana vrijed (čir na želucu) je oštećenje želučane sluznice uzrokovano raznim faktorima. Vrijedovi su okrugle tvorevine u kojima se često nalazi bakterija Helicobacter pylori, koja se i smatra uzročnikom nastanka vrijedova. Drugi naziv za vrijed je čir ili ulkus. Ove promjene mogu oštetiti želudac i storiti teške upale, izlijevanje sadržaja želuca i sl. Komlikacije mogu letalno završiti, a ako se pravilno ne liječi prelazi u karcinom.
- Žutica potiče od nastanka žučih boja koja nastaju razgradnjom hemoglobina kada jetra filtrira krv. Pomenuli smo da se ova žuč izlučuje u dvanaesnik, međutim, ako se ona tamo ne izluči tada se krvlju raznosi po cijelom tijelu i kao takva uzrokuje žućenje kože i bjeloočnice. Najvažniji uzrok nastanku žutice kod maldih jest virus hepatitisa. Drugi bitan uzrok jest začepljenje žučnih kanala zbog kamenaca u žuči.
- Prekomjerno uzimanje hrane dovodi do hormonskih promjena, psihičkih i fizičkih promjena u ljudskom organizmu, pa su danas poznate suvremene bolesti kao anoreksija – psihička bolest gladovanja. Osim anoreksije veoma opasno psihičko oboljenje i bulimija. To je oblik izgladnjivanja kada se pacijenti maksimalno prejedaju, a nakon toga prisilno povrate sve što su pojeli. Posljedice mogu biti kobne.
- Proljev ili dizenterija nastaje kada sluznica tankog crijeva ne upija dovoljnu količinu vode pa se sastojci tankog crijeva brzo kreću.
- Zatvor predstavlja otežano pražnjenje crijeva, najčešće uzrok nepravilnom prehranom.
- Hernija ili kila koja nastaje kada se crijevne vijuge utisnu u kanale povezane sa trbušnom šupljinom. Rješava se kirurški.
- Apendicitis – jest upala crijevne resice debelog crijeva. Koja se kriruški rješava.
Nema komentara:
Objavi komentar